Postoji destinacija u Dalmaciji koja je manja od Splita, autentičnija od većine jadranskih gradova i bolje sačuvana od gotovo svake istorijske tačke na ovom delu Mediterana. Zove se Trogir. Smešten na malom ostrvu između kopna i Čiova, povezan dvama mostovima, UNESCO zaštićen od 1997. godine — Trogir je "grad-muzej" koji srpski turisti prečesto preskače u jurnjavi prema Splitu ili Dubrovniku. Kombi prevoz iz Beograda do Trogira polazi svake večeri u 23h — direktno od vrata do vrata.

Ovo je najdetaljniji Trogir vodič na srpskom jeziku za 2026. godinu — od 2300 godina istorije i Radovanovih vrata koja su jedinstven spektakl u kamenoj skulpturi, do plaža Čiova, lokalne kuhinje i praktičnih saveta o tome kako doći, gde spavati i koliko novca poneti.

Zašto Trogir — "grad-muzej" koji nijedan srpski turist ne sme preskočiti

Trogir nije turistički konstrukt. Nije grad koji je "ulepšan" da bi privukao posetioce. To je mesto koje je bukvalno OSTALO kakvo je bilo — ulice su iste, zidovi su isti, raspored crkava, palata i tvrđava gotovo je nepromenjen od 15. veka. Upravo to ga čini jedinstvenim.

Trogir je grad na ostrvu. Bukvalno — ostrvo Trogir leži između kopna (Splitsko-dalmatinska županija) i ostrva Čiovo. Sa kopnom je povezan starim kamenim mostom, sa Čiovom novijim mostom. Kada uđete u stari grad, s obe strane je more. Ovaj geografski položaj i štitio je Trogir vekovima od osvajača i omogućio mu da sačuva kompaktnu, čistu urbanističku strukturu.

UNESCO od 1997. godine. Čitav stari grad Trogira upisan je na UNESCO listu Svetske baštine. Razlog: Trogir je najkompletniji sačuvan romaničko-gotički grad u Centralnoj Evropi. Nije to samo jedna crkva ili jedna tvrđava — to je cela mreža ulica, palata, lođa, crkava i bedema koji formiraju koherentnu celinu iz jednog istorijskog perioda.

2300 godina kontinuirane urbanizacije. Od grčke kolonije u 3. veku p.n.e. do danas — Trogir je bio nastanjen bez prekida. Svaka epoha ostavila je trag: grčke osnove u strukturi ulica, rimske fragmente u temeljima kuća, vizantijsku episcopiju, hrvatsku kraljevinu, venecijanske palate i tvrđave. Takva stratifikacija istorije na tako malom prostoru (svega 0.07 km² stare jezgre) ne postoji nigde drugde u regionu.

Svega 27 km od Splita. Trogir je idealan za dnevni izlet iz Splita — autobusom linija 37 (polazak sa splitske autobusne stanice, karta 2.50€, vožnja 40 minuta). Ali mnogi iskusni putnici rade obrnuto: smeštaju se u Trogiru koji je 20–30% jeftiniji, a u Split odlaze na izlet. Obe strategije funkcionišu.

Za srpske turiste koji guglaju: ako ste tražili "Trogir ili Split", "Trogir smeštaj", "Trogir proba" ili "Trogir UNESCO" — ovaj vodič je odgovor na sve te pretrage.

Istorija Trogira — 2300 godina na istom ostrvu

Da biste zaista razumeli Trogir, morate znati jednu stvar: ovaj grad nije nastao u jednoj epohi. On je akumulacija svakog veka posle 3. veka pre n.e. I svaki od tih slojeva i dalje je vidljiv — u kamenu, u ulici, u portalu katedrale ili u temeljima kafića u kome sedite.

Grčka kolonija "Tragurion" — 3. vek p.n.e.

Grčki kolonisti sa ostrva Issa (danas Vis) osnovali su Tragurion u 3. veku pre n.e. Odabrali su upravo ovo malo ostrvo između kopna i Čiova jer je pružalo prirodnu zaštitu — s obe strane je more, a dve uske reke (danas kanali) bile su prirodni rovovi. Grčki grad imao je luku, agoru i hramove — osnove kojih se i dan-danas može prepoznati u strukturi gradskih blokova trogirskog staroga grada.

Ime "Tragurion" — u prevodu verovatno "kozji grad" ili "mesto koza" — prešlo je u rimski "Tragurium" i na kraju u Trogir. Lingvistički kontinuitet od grčkog do modernog srpsko-hrvatskog, bez prekida, u imenu jednog grada.

Rimski period — Tragurium

Rimljani su preuzeli Tragurion u 1. veku p.n.e. i preimenovali ga u Tragurium. Grad je bio jedan od zvaničnih rimskih gradova u Dalmaciji — imao je vlastito gradski savet (ordo decurionum), forum na mestu danas trga Ivana Pavla II, terme i luku. Rimski mozaici, komadi stupova i dekorativni fragmenti i danas su ugrađeni u zidove privatnih kuća i crkava. Kada šetate ulicom u Trogiru i primetite stari kamen drugačije boje ili teksture u zidu konobe — vrlo moguće da gledate rimski fragment iz 1. ili 2. veka.

Rana hrvatska država i biskupija

Posle propasti Zapadnog Rimskog carstva, Trogir ostaje u sferi Vizantije, a od 7. veka počinju da ga naseljavaju Hrvati koji su se doselili na ove prostore. Ključni momenat: Trogir dobija biskupiju 1000. godine — što znači da postaje crkveni centar regije i time osigurava trajnost institucija i pismenosti. Ta biskupija direktno finansira izgradnju katedrale koja će postati najznačajniji romanički mentioned u Dalmaciji.

Katedrala Sv. Lovrijenca i majstor Radovan — 1213. do 1598.

Gradnja Katedrale Sv. Lovre (poznatijeg kao Katedrala Sv. Lovrijenca) počela je 1213. godine i trajala je skoro četiri veka — svaka epoha dodala je nešto svoje. Romaničko-gotička tranzicija vidljiva je u samoj arhitekturi: osnova i donji delovi su romanički, gornji delovi i kapele gotičke, a zvonik renesansni. Taj spoj stilova nije neskladnost — to je hronika epoha upisana u kamen.

Posebno poglavlje: godine 1240. majstor Radovan iz Trogira završio je Zapadna vrata katedrale. Na portiku je ostavio potpis: "RADOVANUS" i godinu "1240" — jedini potpisani majstor u romanic dalmatinskom kiparstvu. Ta vrata su remek-delo o kome više govorimo u posebnom poglavlju ovog vodiča.

Venecijanska vladavina 1420–1797.

Trogir je 1420. došao pod vlast Venecije — i ta vladavina je ostavila najviše traga u vizuelnoj slici grada koju vidimo danas. Venecijanci su podigli Kamerlengo tvrđavu (1437), obnovili bedeme, izgradili lođe i fontane, a bogati trogirski plemići sagradili su niz gotičko-renesansnih palata čiji fasade gledaju na gradske ulice. Venecijanski lav Sv. Marka, simbol republike, i danas se vidi uklesan u kamenu na nekoliko mesta u gradu.

Ekonomski prosperitet te epohe bio je realan: Trogir je bio važna luka na jadranskim putevima, a trogirsko plemstvo nakupilo je bogatstvo u trgovini. To bogatstvo pretvorili su u arhitekturu — palate, crkve, privatne kapele — koje i danas čine tkivo starog grada.

Čiovo — ostrvo pored ostrva

Ostrvo Čiovo, s kojim je Trogir povezan mostom, ima svoju posebnu istoriju. U 15. veku, kada je kuga harala Dalmacijom, franjevci su se povukli iz Trogira na Čiovo — i tu osnovali samostan koji i danas postoji. Crkva i samostan Sv. Ante na Čiovu datira iz 1477. godine i jedno je od retkih dobro sačuvanih gotičkih sklopova franjevačkih fratara iz ovog perioda. Danas je Čiovo uglavnom stambena i turistička zona, ali starije crkve i uvale čuvaju mediteranski karakter koji se u gradu ponekad gubi zbog turizma.

Austrougarski period i moderno doba

Posle Napoleonovih ratova i kratke francuske vladavine, Trogir ulazi u austrougarsku eru (1814–1918). Austrijanci grade raskošnu rivi — šetnicu uz more — i postavljaju temelje modernog turizma. Trogir je bio na turističkim mapama već u 19. veku, ali Split se razvio mnogo brže i preuzeo ulogu regionalnog centra. Trogir je time ostao manje industrijalizovan i manje promenjen — paradoksalno, zaostajanje u razvoju spasilo ga je od modernizacije koja bi uništila autentičnost.

Radovanova vrata — remek-delo koje srpski turisti zaobilaze

Od svih stvari koje možete videti u Trogiru, Radovanova vrata Katedrale Sv. Lovre su apsolutni broj jedan. Ako preskočite sve ostalo — ne preskočite ovo.

Ko je bio majstor Radovan? Radovan iz Trogira bio je kipar i arhitekt aktivno u Dalmaciji u prvoj polovini 13. veka. O njegovom životu znamo malo — ali njegova dela govore. Zapadna vrata katedrale, završena 1240. godine, nose potpis: "RADOVANUS OMNIUM HORUM PRIMUS IN ARTE" — Radovan, prvi u ovoj umetnosti od svih. Skromnost nije bila vrlina u ovom slučaju, ali vrata opravdavaju svaku reč toga potpisa.

Program portala. Radovanova vrata nisu samo dekoracija ulaza — to je kompletna vizuelna teologija upisana u kamen. Čitaju se kao knjiga, sa dna prema vrhu:

  • Baza lava: Dva lava drže Adama i Evu — predstavljaju pad čovečanstva. Ovo je jedinstven ikonografski motiv u evropskoj arhitekturi — nigde drugde lavi (simbol snage) ne nose prikaz prvog greha kao nosači arhitekture. Koncepcija je neobična i viševrsno tumačena: grehom opterećeno čovečanstvo nosi na sebi celu konstrukicju spasenja.
  • Bočne figure: Apostoli i proroci, raspoređeni u nizovima sa obe strane otvora, svaki sa atributima koji ih identifikuju.
  • Luneta i timpanon: Scena Navještenja (Anuncijacije), Рођenje Kristovo (Nativity), Bijeg u Egipat — teološki narativ Isusovog dolaska na svet.
  • Arhivolta: Meseci i godišnja doba — januar prikazuje čoveka koji greje ruke nad vatrom; april cveta; oktobar bere grožđe. Ovo je jedna od prvih prirodnjačkih observacija u kamenu — meseci nisu simboli nego realistički prizori seoskog rada.

Ulaznica i zvonik. Ulaz u katedralu sa zvonikom košta 10€. Zvonik je visok 43 metara i pruža panoramu koja je možda najlepši pogled na Dalmaciji koji se može kupiti za 10€ — stari grad ispod vas, Čiovo sa jedne strane, otvoreno more sa druge, kopnena planina na horizontu. Penjanje na zvonik preporučujemo svima koji fizički mogu.

Šta videti u Trogiru — top atrakcije

Kamerlengo tvrđava — venecijanska straža mora

Kamerlengo tvrđava je venecijanska vojna građevina podignuta između 1420. i 1437. godine — neposredno posle što je Venecija preuzela grad — kao odgovor na rastuću tursku opasnost s kopna. Ime dolazi od "kamerlengo" — venecijanskog administratora koji je tu rezidirao.

Tvrđava je projektovana za kapacitet od 3.000 vojnika i bila je jedna od najmoćnijih obrambenih pozicija na ovom delu jadranske obale. Njena posebnost je četvrtasta kula (Torre di San Marco) i okrugla kula primorskog zida koji je direktno nad morem — ovaj kombinovani sistem omogućavao je unakrsnu vatru u svakom smeru.

Danas je unutrašnje dvorište tvrđave poznato po Trogirskom letnjem festivalu — filmske projekcije pod zvezdama u ambijentu venecijanske vojarne, neke od nezaboravnih letnih večeri. Izvan festivala, tvrđava je otvorena za posetioce. Ulaznica: 8€. Pogled s glavne kule na grad, more i Čiovo je jedan od onih pogleda za koje zaboravite da je negde tamo i ostatak sveta.

Lođa i sat-kula — venecijansko srce grada

Na glavnom gradskom trgu (Trg Ivana Pavla II) stoji Gradska lođa iz 1471. godine — klasična venecijanska "loggia" s otvorenim arkadama, u kojoj su se sastajali trogirski odbornici. Danas je u njoj Konzervatorski ured, ali arkade su otvorene i besplatne. Uz lođu stoji sat-kula iz 17. veka s urola mehanizmom koji i danas radi.

Iza lođe je Gradska skupštinska sala (15. vek) s gotičkim prozorom na fasadi. Ceo taj sklop trga — lođa, sat-kula, skupštinska sala, katedrala — čini urbanistički ansambl koji se malo gde u Evropi može videti u ovakvoj konzistenciji i autentičnosti. Slobodan ulaz, otvoreno uvek.

Benediktinski samostan Sv. Nikole i reljef Kairos

Benediktinski samostan Sv. Nikola smešten je u uskim uličicama trogirskog staroga grada, daleko od glavnih turističkih ruta. Osnovan u 11. veku, skrivao je jedno od najređih blaga antičke umetnosti u regionu: reljef Kairosa.

Kairos je grčki bog Prilike (sreće u pravom trenutku). Reljef iz 1. veka p.n.e. prikazuje mladića s krilima na petama koji stoji na točku sreće — ko ga uhvati za pramen kose koji pada napred, ima sreće; ko okleva, dočeka ga ćelava potiljka. Filozofska pouka i estetski motiv u jednom komadu mermera. Trogir ga je "nabavio" iz Rima u 18. veku, i od tada se čuva u samostanskom muzeju. Ovaj reljef je jedan od svega nekoliko poznatih antičkih prikaza Kairosa u Evropi. Ulaznica: 4€.

Šetnja rivom — možda najlepša šetnica u Dalmaciji

Trogirska riva proteže se uz južni bedemi staroga grada, uz samu vodu — palme, jedrilice i brodovi privezani uz kamene obale, kafei s terasama direktno nad morem, pogled na Čiovo. Večernja šetnja rivom je ritual trogirskog letnjeg života: lokalni starijim ljudima sede na klupama, deca jure pored njih, turisti fotografišu zalazak sunca nad Čiovom. Besplatno, svaki dan.

Trogirska tvrđava na kopnenoj strani

Osim Kamerlengovog kompleksa uz more, Trogir je imao i tvrđavu na kopnenoj strani — Kopnena vrata (Porta Terraferma) iz 15. veka, s reljefom Sv. Ivana Trogirskog iznad prolaza. Ovo je ulaz u stari grad s kopnene strane, i jedan od retkih dobro sačuvanih kasnosrednjovekovnih gradskih ulaza u Dalmaciji.

Plaže Trogira i Čiova

Trogirski stari grad sam po sebi nema klasičnu plažu — ali Čiovo, ostrvo pored ostrva, nudi čitav niz uvala i plaža na svega nekoliko minuta hoda od gradske jezgre.

Duga uvala (Čiovo, 4 km)

Najlepša i najpopularnija plaža u neposrednoj blizini Trogira. Duga šljunkovita uvala zaštićena od vetra, bistra voda, brda s maslinama u pozadini. Pretežno lokalna publika, manji gužve od turističkih mega-plaža. Do nje se stiže lokalnim autobusom ili 45 minuta pešice kroz Čiovo. Nema organizovanih ležaljki — donesite ručnik i uzmite kamen kao prirodnu podlogu.

Okrug Gornji i Okrug Donji (Čiovo, 8 km)

Turistička zona na zapadnoj strani Čiova sa nekoliko organizovanih plaža, restoranima, barovima i iznajmljivanjem plovila. Okrug Donji ima šljunkovitu plažu s ležaljkama (5–8€/dan), tuševe i ugostiteljske objekte. Popularno za porodice s decom zbog plitke i bistre vode. Do Okruga redovno voze lokalni minibusevi s trogirske autobusne stanice (1.50€).

Medena (4 km od centra, kopnena strana)

Medena je najveća organizovana plaža u okolici Trogira, smeštena na kopnenoj strani (prema aerodromu Splita). Šljunkovita, duga plaža s hotelskim kompleksom "Medena", ležaljkama, restoranima i sportskim sadržajima. Idealna za one koji žele sve na jednom mestu. Do nje se stiže taksijem (5–7€) ili iznajmljenim biciklom.

Slatine (Čiovo, 9 km)

Mali turistički resort na jugoistočnoj strani Čiova s porodičnom atmosferom. Šljunkovite uvale, konobe s ribljim specijalitetima, mirno. Popularno kod porodica koje se vraćaju svake godine i cene tišinu više od noćnog života.

Plaža Pantan

Na ušću reke Pantan u more, između Trogira i Splita, nalazi se prirodni rezervat i plaža Pantan — neuobičajen susret bočate vode, trske i Jadranskog mora. Nije klasična plaža za kupanje, ali je jedinstven prirodni ambijenat za fotografiju i šetnju. Ptičji rezervat: flamingosi i čaplji su redovni gosti.

Lokalna kuhinja Trogira

Trogirska kuhinja je dalmatinska u srcu — ribe, plodovi mora, maslinovo ulje, vino — ali s nekoliko lokalnih specijaliteta koji se nigde drugde ne nalaze u istoj formi.

Brodet — riblja čorba kao temelj dalmatinskog stola

Brodet (u nekim krajevima "brudet") je riblja čorba kuvana na crno — minimum tri vrste ribe (najčešće škarpina, list i ugor), crno vino, kapari, luk, maslinovo ulje i strpljenje. Kuha se dugo, na tihoj vatri, bez mešanja — da se ribe ne raspadnu. Jede se s palentom (kuvanom kukuruznom kašom) ili kruhom koji upijate sos. U Trogiru ga kuvaju od ribarskog ulova koji stiže svako jutro — svežina ribe pravi razliku između dobrog i odličnog brodeta.

Prstaci — tajna trogirskih konoba

Prstaci (Lithophaga lithophaga) su dvoljušturni mekušci koji žive u kamenim stenama pod morem. U Dalmaciji su zaštićena vrsta i zabranjeni za skupljanje i prodaju. Ipak, u nekim trogirskim konobama stari ribari i konobari ponekad "riskuju" — i prstaci se pojave na stolu kao tajna preporuka za stalne goste. Ako vam konobari sami ponude bez pitanja — prihvatite. Ukus koji ne postoji nigde drugde.

Paška janjetina ispod peke

Janjetina iz zaleđa (Dalminska zagora) priprema se ispod peke — poklopca na žar koji polako peče meso 2–3 sata. Meso postaje mekano, sok se skuplja u posudi, a površina dobija zlatno-hrskavu koricu. Naručujte dan ranije u konobama van turističkih ruta — standardni turistički restorani je nemaju jer ne planiraju unapred.

Plavac Mali — tamno vino Dalmacije

Plavac Mali je autohtona dalmatinska sorta grožđa — tamno, bogato taninom, s notama trešnje i začina. Uzgaja se na suvim kamenitim terasama duž primorja i na otocima (posebno Hvar i Pelješac). Uz roštilj ili peku — idealna kombinacija. Flašu lokalnog Plavac Mali kupite u vinariji ili na tržnici za 8–15€.

Trogirska rakija i lozovača

Svaka dalmatinska konoba ima domaću rakiju — lozovačicu od grožđa ili travariciu od šumskog bilja. Trogirski farmeri s Čiova nose je na tržnicu u plastičnim bocama. Nije za turiste koji traže brendirano pakovanje — ali ukus je autentičan. Kazemate Kamerlengo tvrđave nikad nisu mirisale na ovako dobru rakiju.

Trogir kao baza za izlete

Trogirski geografski položaj — 27 km od Splita, blizu NP Krke i reke Cetine — čini ga odličnom bazom za jednodnevne izlete po Dalmaciji.

Split — 27 km (25 minuta autom)

Najvažnija dalmatinska destinacija, sa Dioklecijanovom palatom (UNESCO), Rivom, plažama Bačvice i Kasjuni, te nocnim životom koji radi do zore. Iz Trogira do Splita: autobus linija 37 (2.50€, 40 minuta), taxi (25–30€) ili rent-a-car. Pun vodič za Split naći ćete na našem blogu: Split 2026 — Vodič za Srpske Turiste.

NP Krka — 65 km (50 minuta autom)

Nacionalni park Krka je sistem slapova i jezera u kanjonima reke Krke — suprotnost od Plitvica ali jednako spektakularno. Slapovi Skradinski Buk dostupni pešice, kupanje u nekim jezerima dozvoljeno (proverite aktuelna pravila za 2026). Ulaznica: 30–40€ u sezoni. Iz Trogira organizujte rent-a-car ili se priključite grupnom izletu koji polazi iz Splita.

Omiš i kanjon Cetine — 50 km (40 minuta)

Omiš je grad na ušću reke Cetine — nekada gnezdo dalmatinskih gusara koji su u 12–13. veku kontrolisali mora. Kanjon Cetine nudi rafting (35–50€ po osobi), zipline i penjanje. Iznad grada stoji tvrđava Mirabela s pogledom koji opravdava svaki korak usona. Idealan "aktivan" izlet za one koji ne žele samo plažu.

Šibenik — 75 km (55 minuta)

Šibenik je grad s katedralom Sv. Jakova — jedinom katedralom u Evropi sagrađenom isključivo od kamena, bez drvene skele i metala u konstrukciji. UNESCO zaštićena od 2000. godine. Tvrđava Sv. Nikole na ulazu u šibenski kanal takođe je na UNESCO listi od 2017. Autom ili autobusom iz Trogira.

Hvar — trajektom iz Splita (27 km + trajekt)

Hvar je jedno od najpopularnijih jadranskih ostrva — lavendova polja, venecijanska tvrđava, uvale Pakleni otoci. Iz Trogira: autom do Splita (27 km), pa catamaranom do Hvara (1 sat, 8€). Preporučujemo za ceodevni izlet uz ranu polazak.

Kombi prevoz Beograd → Trogir — BND Travel

Od Beograda do Trogira je oko 630 kilometara — nešto kraće nego do Splita (660 km) jer ruta ide direktno prema Trogiru, zaobilazeći splitsku periferiju. Najudobniji i najcenjeniji način dolaska za srpske turiste je noćni kombi BND Travel.

Zašto kombi, a ne avion ili autobus?

  • Avion leti do Splita — a onda vam treba taxi do Trogira (25–30€ ekstra). Kombi vas dovozi direktno do adrese u Trogiru.
  • Autobus ide do splitske autobusne stanice — pa ponovo taxi ili lokalni autobus do Trogira.
  • Sopstvenim autom: gorivo + vinjeta + parking u Trogiru (nema ga u starom gradu, parkirate van bedema) = 70–85€ troška, plus vi vozite 8 sati.

BND Travel kombi — detalji rute Beograd → Trogir:

  • Jednosmerno: 85€ po osobi
  • Povratno: 160€ po osobi
  • Polazak: svake večeri u 23h direktno sa vaše adrese u Beogradu
  • Dolazak: jutro (~8h), direktno do vašeg smeštaja u Trogiru
  • Vozilo: Mercedes Sprinter, klima, prostrana sedišta
  • Od vrata do vrata: nema taksija na početku ni na kraju
  • Dok spavate — putujete

Rezervacija: WhatsApp +381 61 584 9002 ili pozivom na isti broj.

Rezerviši kombi Beograd → Trogir

Polazak 23h · Od vrata do vrata do Trogira · 85€ jednosmerno / 160€ povratno

WhatsApp Rezervacija → Detalji rute Trogir →

FAQ — Česta pitanja srpskih turista o Trogiru

U starom jezgru nema klasičnih plaža. Najbliže plaže su na Čiovu — svega 3–5 minuta mostom pešice. Duga uvala na Čiovu i plaže u Okrug Donjem su najpopularnije, 15–20 min hoda od centra. Za veće organizovane plaže s ležaljkama preporučujemo Medenu (4 km autom).

UNESCO je 1997. uvrstio Trogir jer je "jedinstven primer romaničko-gotičkog urbanog sistema koji se razvijao od 3. veka p.n.e. do 20. veka bez bitnih promena". Čitava mreža ulica, palata, crkava i tvrđava ostala je autentična — nigde u Centralnoj Evropi ne postoji tako dobro sačuvan romaničko-gotički grad.

Da, u proseku 20–30% jeftiniji smeštaj uz istu ili bolju autentičnost. Mnogi turisti odaberu Trogir za bazu i putuju u Split na izlet — udaljenost je samo 27 km, oko 25 minuta vožnje ili 40 minuta autobusom linija 37 (2.50€).

Kairos (grčki bog Prilike) je reljef iz 1. veka p.n.e. koji se čuva u Benediktinskom samostanu Sv. Nikola u Trogiru. Prikazuje mladića s krilima na petama koji stoji na točku sreće — redak ikonografski motiv u antičkoj umetnosti. Trogir ga je nabavio iz Rima u 18. veku. Ulaznica: 4€.

Trogir se detaljno može videti za jedan dan. Dva dana dovoljna su za opušten tempo uz plaže. Preporučujemo: 1. dan — stari grad, Katedrala Sv. Lovre s Radovanovim vratima, Kamerlengo tvrđava, šetnja rivom; 2. dan — plaže Čiova, izlet u Split ili NP Krku.

Spreman si za Trogir? Rezerviši mesto danas.

Od vrata do vrata prevoz Beograd → Trogir · Svake večeri · 85€ jednosmerno

Rezerviši na WhatsApp → Pozovi: +381 61 584 9002